O  STRESU
 
 
Osnova

U savremenoj kulturi življenja sve češće se susrećemo sa korišćenjem pojma stres. To upućuje na porast javne svesti o njegovoj važnosti zbog posledica koje može da prouzrokuje ukoliko ostane neregulisan u organizmu čoveka. Uobičajena izražavanja su tipa: „...živim pod stresom...“, „...preživljavam stres...“, „...očekujem stres...“, kao i konstatacije „... popustio/la pod stresom...“, „... razboleo/la se od stresa..“, „... umro/la od silnog stresa...“ i sl. Sve to određuje stres kao sveprisutni faktor realnosti, koji potencijalno ili pak izrazito šteti ravnoteži ljudskog organizma u smislu manjeg ili većeg narušavanja zdravlja i opstanka čoveka u sredini u kojoj živi.

Filozofija

Stres je istovremeni izazov života i smrti, simbol večne borbe između Erosa i Tanatosa.

Definicija

Stres predstavlja stanje poremećenosti bio-psiho-socijalne ravnoteže organizma.

Značaj

Ljudski organizam razvija stanje disbalansa (poremećene ravnoteže) pod uticajem različitih spoljnih i unutrašnjih faktora.

Cilj

Stres ima cilj da omogući prilagođavanje organizma (adaptaciju) neočekivanim promenama, odnosno promenjenim uslovima za život.

Ishod

Rezultati stresnog stanja mogu biti pozitivni – eustres i negativni – distres. Pozitivni rezultat vodi ka motivaciji i pravilnoj adaptaciji, dok negativni rezultat vodi ka održavanju stresnog (disfunkcionalnog) stanja, a to dalje u bolest (defekt organizma) ili smrt.

Statistika

Skoro 90 %  svih bolesti je direktno ili indirektno povezano sa stresom. Ujedno, najveći troškovi zdravstvenog osiguranja padaju na teret posledica od stresa. Stres je povezan i sa vodećim uzročnicima  smrti: srčanim oboljenjima, rakom, bolestima pluća, nesrećnim slučajevima, cirozom i samoubistvom.

Aktuelnost

Savremeni način života ubrzano i svakodnevno povećava nivo akumulisanog (hroničnog) stresa kao i učestalost novostvorenog (akutnog) stresa. To se odražava u vidu enormnog povećanja zastupljenosti posttraumatskih stanja, emocionalnih poremećaja, poremećaja u ponašanju, psihosomatskih oboljenja i psihoimunoloških oštećenja. Sve to je uglavnom rezultat višegodišnje izloženosti psihosocijalnim stresorima (ratovi, egzistencijalna nesugirnost, promenjeni odnosi na poslu, u porodici, u školi, međuljudskim odnosima, uticaju medija, politike, itd.).

Potreba

Iz svega prethodno iznetog proizlazi potreba za multidisciplinarnim pristupom ka stresu. Takav pristup bi trebalo da omogući stvaranje adekvatnog programa za otkrivanje i regulisanje stresa i njegovih posledica.

Program za stres-menadžment

Savremeni program za stres menadžment treba da obuhvati sledeće sadržaje:

  1. Otkrivanje (dijagnostikovanje) – utvrđivanje  prisustva i nivoa stresa; definisanje stresnih faktora; struktura ličnosti kao podloga za stres (odbrambeni mehanizmi i dr.); posledice stresa (psihičke, društvene, somatske, imunološke i dr.).
  2. Regulacija (savlađivanje) – procedure i tehnike mentalnog i telesnog oslobađanja (pročišćavanja) od stresnih posledica, uspostavljanje unutrašnjeg i spoljašnjeg balansa, učenje programa za dalju prevenciju.
  3. Praćenje – do stabilizacije balansa u organizmu.
 
Primena

Stres-menadžment program je namenjen tretiranju posledica od stresa na više nivoa:

Psihički (mentalni) nivo

Na ovom nivou fenomeni su obično izraženi u vidu: stalne unutrašnje napetosti, osećaja neprijatnog isčekivanja, uznemirenosti, osećaja boli, nemoći, nezadovoljstva, nemotivisanosti, nesanice, košmarnih misli, razdražljivosti, iscrpljenosti, paničnih napada, depresivnosi i dr.

Psihosomatski nivo

Na ovom nivou posledice su obično oboljenja tipa: tahikardija, aritmija, srčanog infarkta, stres dijabetesa, hiperlipidemije, tireotoksikoze, čira na želucu i crevu, astme, ulceroznog kolitisa, migrene, neurodermatitisa, urtikarije, psorijaze itd.

Psihoimunološki nivo

Na ovom nivou se podrazumeva razvoj autoimunih (artritis, lupus, multipla skleroza itd.) i malignih (karcinomi, itd.) oboljenja kao posledica stresa.

Društveni nivo

Podrazumeva disfunkciju socijalnih uloga (porodica, profesionalno okruženje, druženje itd.).

Kontakt

um.rs.info@gmail.com

tel: +381 61 601 6045