PSIHOTERAPIJA
 
 
Šta je psihoterapija?

Psihoterapija predstavlja metod lečenja psihičkih (emocionalnih, razvojnih, u ponašanju, psihosomatskih i dr.) poremećaja putem psihološkog uticaja koji vrši psihoterapeut na pojedinca (individualna psihoterapija) ili grupu (grupna psihoterapija).

Kako se izvodi?

Psihoterapija se uobičajeno izvodi putem verbalne (govorom) i neverbalne komunikacije (telesnim stavom, intonacijom, pokretima tela, crtanjem i dr.). Terapeutska komunikacija se odvija prema prethodno dobro urađenom terapijskom planu i proceduri.

Ko izvodi psihoterapiju?

Zbog opasnosti od povrede psihičkog integriteta ličnosti koja se podređuje psihoterapeutskom tretmanu, psihoterapiju jedino sme da izvodi prethodno adekvatno osposobljeni stručnjak – psihoterapeut.

Koji je cilj psihoterapije?

Glavni cilj psihoterapije je da izazove promenu kod ličnosti ili grupe u vidu isceljenja ili samoisceljenja.

Istorijat

Psihoterapija postoji otkad postoji i čovek. Kao organizovani vid delatnosti nastaje pojavom šamanizma. Naučna psihoterapija počinje sa pojavom Zigmunda Frojda i razvojem psihoanalize početkom dvadesetog veka.

Sadašnjost

U sadašnjem trenutku postoji oko 150 pravaca u psihoterapiji. Od toga je njih tridesetak zasnovano na naučnim osnovama. Uglavnom se dele u tri grupe: dubinska psihoterapija (psihoanalitička psihoterapija, druge analitičke i dinamske psihoterapije zasnovane na psihoanalizi), bihevioralna terapija i srodni pravci, humanistički pravci u psihoterapiji (geštalt, savetovanje i dr.).

Statistika

Preko 70% pacijenata koji se prijavljuju lekarima opšte prakse i kardiolozima leče se anksioliticima od neurotskih i stresnih rastrojstava, kao i odatle proizašlim vegetativnih disfunkcija (psihosomatika). U najvećem procentu etiološki tretman treba da bude zasnivan na psihoterapiji.

Primena

Psihoterapija se kao metod izbora primenjuje kod sledećih psihičkih poremećaja:

  • Anksiozni
  • Panični
  • Fobični
  • Opsesivno-kompulsivni
  • Depresivni
  • Krizni
  • Stresni
  • Posttraumatski
  • Psihosomatski
  • Psihoimunološki
  • Krize identiteta
  • Razvojni (dečiji)
  • Profesionalna inhibicija
  • Insomnia (nesanica)
  • Disocijativni
  • Strukturni (granični i dr.)
  • Psihotični (uz psihofarmakoterapiju)

Kontakt

um.rs.info@gmail.com

tel: +381 61 601 6045